Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
U okviru projekta „Identitet i održivost Hrvata od Bara do Herceg Novoga s demografskoga i jezično-kulturološkoga aspekta“, kojega je voditeljica doc. dr. sc. Monika Komušanac, tri nastavnice s Fakulteta hrvatskih studija realizirale su od 18. do 22. svibnja svoja terenska istraživanja u Boki kotorskoj i u Baru. Projekt financira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a boravak istraživačica u Boki djelomice je financiralo i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
Doc. dr. sc. Monika Komušanac održala je predavanje „Demografske odrednice (ne) održivosti Hrvata u Boki kotorskoj“ u kojem se osvrnula na demografska kretanja Hrvata od prvoga popisa stanovništva 1948. godine kojim se registrirala etnička pripadnost do danas. Naglašeni su metodološki izazovi popisne statistike te ostali društveni, politički i upravni čimbenici ubrzanoga pada broja Hrvata na tom prostoru od 1970-ih godina.
Prof. dr. sc. Sanja Vulić na temelju je svojih terenskih istraživanja pokazala da, osim prepoznatljivih romanizama, u mjesnim govorima Hrvata u Boki kotorskoj nije zanemariv udjel staroga hrvatskoga leksika. Također se ukratko osvrnula na jezik suvremenih hrvatskih pjesnika u Boki kotorskoj (navodeći primjere iz pjesama Adrijana Vuksanovića).
Aisistentica Lidija Bogović u svojem je izlaganju „Hrvatski glasnik – jezične dvojbe“ analizirala česte pogrješke u Hrvatskom glasniku, informativnom glasilu Hrvata u Boki kotorskoj na odabranim jezičnim primjerima.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava o položaju Hrvata u Boki kotorskoj. Predavanjima je nazočila i generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević, predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović te predstavnici medija koji su zaključke tematskih izlaganja prenijeli na radijskim postajama Radio Dux i Radio Tivat