Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Studente je dočekala djelatnica knjižnice, gospođa Ana – Marija Tkalčić koja ih je provela kroz obilazak cijele institucije. Predstavila je studentima kako funkcionira ovaj hram hrvatske kulture koji obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost Nacionalne knjižnice Republike Hrvatske, ali i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Ispričala je povijest knjižnice koja seže u preko 400 godina postojanja, objasnila na koje se posebne načine knjige čuvaju te na koji se način mogu posuditi različite vrste građe. NSK je svakodnevno domaćin raznih kulturnih, znanstvenih i poslovnih događanja, a upravo za vrijeme ovog posjeta trajao je jubilarni 10. Festival povijesti Kliofest. Ukupni fond Knjižnice broji približno 3,5 milijuna jedinica digitalne zbirke, zbirke građe posebne vrste i zbirke u čitaonicama.
Studente je posebno zanimala zbirka inozemne Croatice u kojoj su mogli vidjeti djela nastala u višestoljetnoj povijesti hrvatskog iseljeništva. Hrvatska knjiga u inozemstvu obuhvaća djela objavljena na hrvatskom jeziku u inozemstvu, prijevode djela hrvatskih autora objavljena u inozemstvu te strane autorske radove sadržajno vezane uz Hrvatsku i Hrvate. Zbirka okuplja i djela pripadnika hrvatske manjine u svijetu i Hrvata izvan domovine. Najveći dio sada prisutne građe u Knjižnicu je stizao kao dar. Jedan od najvećih darovatelja bio je Vinko Nikolić, jedan od najpoznatijih hrvatskih kulturnih djelatnika izvan domovine zahvaljujući kojem je Hrvatska revija – časopis Matice hrvatske, u emigraciji izlazio čak 40 godina. Zahvaljujući njemu, sada svaka fizička osoba može imati pristup svim izdanjima Hrvatske revije, svim izdanjima Knjižnice Hrvatske revije, arhivu Hrvatske revije te djelima hrvatskih emigranata koja su bila dio njegove obiteljske knjižnice. Zbirka inozemne Croatice sadrži i bogat iseljenički novinski fond, za što je zaslužan Karlo Mirth, predsjednik i član Hrvatske akademije u New Yorku, publicist, bibliotekar i urednik časopisa Croatia Press i jedan od urednika časopisa Journal of Croatian Studies. Studenti su imali priliku i prelistati stare novine pisane na hrvatskom jeziku, te su saznali na koji način se čuvaju kako bi i u budućnosti ostale dostupne budućim naraštajima.
Zadaća Zbirke inozemne Croatice i dalje ostaje pronalaženje, nabavljanje, stručna obrada te pohranjivanje svih djela koji će, za nadati se, i u budućnosti pristizati u što većem broju.
Ela Madunić