Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Bivša novinarka HRT-ovih emisija Globalna Hrvatska i Glas Hrvatske Klara Špančić na gostujućem predavanju prikazala je studentima demografije i hrvatskog iseljeništva kako konkretno izgleda rad s hrvatskim iseljeništvom i koliko su mediji važni za promociju hrvatskog iseljeništva u Hrvatskoj. Predavanje je održano u sklopu kolegija Odgoj i obrazovanje u hrvatskom iseljeništvu.
Govoreći o novinarstvu općenito, posebno se osvrnula na svoj gotovo petogodišnji rad u emisiji Glas Hrvatske. Glas Hrvatske cjelodnevni je međunarodni radijski program HRT-a. Nastao je 1991. godine iz istoimene emisije. Emisija je bila namijenjena Hrvatima izvan domovine. Predavačica je objasnila kako je Glas Hrvatske nastao u vrlo teškim okolnostima zbog unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih previranja te agresije na Hrvatsku. Trebalo je oformiti program diljem cijelog svijeta, ostvariti suradnju s iseljenicima, napraviti ogromne baze podataka i kontakata, otvoriti prostor na tadašnjem HRT-u i ostalo. U početku je postojala samo jedna emisija, a od 2003. godine se počeo emitirati cjelodnevni program. Cilj emisije Glas Hrvatske je sustavno i sveobuhvatno izvještavati o hrvatskom iseljeništvu, graditi spone i veze između Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine. Zadaća je informirati publiku o temama iseljeništva, ali najvažnije otvarati pitanja za hrvatske iseljenike za potencijalno rješavanje problema. Također, cilj emisije je promovirati hrvatsku kulturu, sport, baštinu i tako jačati nacionalni identitet.
Danas je Glas Hrvatske baziran na radiju i internetu. Djeluje u sklopu samostalnog odjela HRT-a za Hrvate izvan RH. Postoje dvije redakcije, strana i hrvatska. Strana redakcija odvija se na engleskom, španjolskom i njemačkom jeziku. Osobe koje rade u ove dvije redakcije većinom su potomci iseljenika koji su došli u Hrvatsku raditi ili učiti hrvatski jezik pa su ostali u Hrvatskoj. Uz radio i internet, postoji televizijski program u sklopu kojeg djeluje dokumentarna redakcija koja stvara dokumentarne filmove o hrvatskim iseljenicima te tri emisije o hrvatskoj dijaspori. Rad na ovom multikulturnom poslu uključuje komuniciranje s ljudima diljem svijeta. Špančić je istaknula kako iseljenici reagiraju srdačno, toplo i izrazito zahvalno kada se s njima uspostavi kontakt za suradnju ili informacije o njihovom radu i životu. Unatoč nepovjerenju u medije koje je vladalo i među prisutnim studentima, Špančić posebno ističe važnost informiranja: „mediji su sedma sila i četvrta vlast“. Propagandom i kontinuiranošću utječu na stavove, mišljenja i donošenje odluka, a posebice se to može uočiti u političkim kampanjama. Tijekom svog rada susretala se s različitim situacijama gdje su kao redakcija mogli pomoći osobama u iseljeništvu svojim radom u medijima. Primjerice, nešto
prije parlamentarnih izbora održanih za vrijeme Covid-19 krize u jednoj emisiji su obratili pozornost na činjenicu da je Vlada RH onemogućila glasovanje iseljenika u konzularnim uredima. Onemogućavanje glasovanja iseljenicima bilo je izravno kršenje Ustava. Vlada je takvu mjeru opravdala sprječavanjem širenja virusa. Vijest je bila objavljena u emisiji Glas Hrvatske, no vrlo brzo proširila se na ostale medije. Zbog brze reakcije Glasa Hrvatske, iseljeništvo se uspjelo izboriti za svoj glas. Pouka cijele priče je da ova emisija bude glas hrvatskih iseljenika i mjesto gdje mogu tražiti bilo koju vrstu pomoći.
Klara Špančić više ne radi u Glasu Hrvatske te se trenutačno ne bavi problemom hrvatskog iseljeništva, no ohrabruje sve studente da se okušaju u tom izazovnom zadatku. Postoji mnogo mjesta za napredak kada je u pitanju odnos RH s iseljeništvom, a ono što pomaže je činjenica da iseljeništvo u najvećoj mjeri i dalje privrženo matičnoj domovini.