Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Studenti treće godine integriranog studija demografije i hrvatskog iseljeništva su 14. veljače, u okviru kolegija Integracija Hrvatske i iseljeništva posjetili Hrvatsku maticu iseljenika. Predstavnice Hrvatske matice iseljenika i Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavile su rad institucija, kojim pitanjima se bave te kako pospješuju suradnju s iseljeništvom i na koji način olakšavaju proces povratka kod hrvatskih iseljenika.
Hrvatsku maticu iseljenika (HMI) predstavila je Ivana Rora. Njen zadatak je komunikacija s iseljeničkim zajednicama, državnim tijelima, ali i osobama koje su zainteresirane za rad Matice. U Matici iseljenika radi već godinama, a kako kaže, za ovaj posao je potrebna samo jedna stvar – a to je ljubav prema iseljenicima i hrvatskoj kulturi.
Kroz povijest dugu 70 godina, Hrvatska matica iseljenika je najstarija državna institucija koja surađuje s Hrvatima izvan domovine. O dobroj suradnji s iseljeništvom govori i činjenica da je zgrada Hrvatske matice iseljenika izgrađena sredstvima hrvatskog iseljeništva. Hrvatska matica iseljenika surađuje sa svim Hrvatima izvan Republike Hrvatske, pa tako i s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Svojim djelovanjem žele očuvati nacionalni i kulturni identitet, običaje te primarno očuvati materinski jezik. Jezik je osnovna građa svakog kulturnog identiteta i HMI bogatim nakladništvom pridonosi u očuvanju jezika. Mjesečni časopis „MATICA“ objavljuje se od 1951. godine. Časopis ima oko 2500 pretplatnika, a Matica se šalje hrvatskim udrugama i organizacijama u iseljeništvu kao što su veleposlanstva, katoličke misije, hrvatski klubovi, udruge i sl. Uz mjesečnik Matica, tiska se i trojezični Hrvatski iseljenički zbornik. Zbornik se tiska na hrvatskom jeziku, ali i na engleskom i španjolskom kako bi bio dostupan onim Hrvatima koji su hrvatskoga podrijetla, a ne govore hrvatskim jezikom.
Osim odjela za kulturu, Hrvatska matica iseljenika sastoji se od odjela za školstvo, znanost i šport, već spomenutoga odjela za nakladništvo te odjela za manjine. Odjel za manjine svake godine organizira forum u Zagrebu. Iz foruma hrvatskih manjina izrastao je forum mladih pripadnika hrvatskih manjina. Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina organizira se već pet godina, a prošle godine održao se u Mundimitru (Molise, Italija). Tema prošlogodišnjeg foruma mladih bila je „Jezik kao identitetsko i kulturno sredstvo“. Osim foruma, Hrvatska matica iseljenika organizira malu školu hrvatskoga jezika i kulture. Kroz malu školu, HMI želi potaknuti iseljenike na učenje ili poboljšanje materinskog jezika i kulture.
Voditeljica Ureda dobrodošlice za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivanka Kunštić opisala je studentima čime se Ured dobrodošlice za Hrvate izvan Republike Hrvatske bavi te je iznijela osnovne informacije o Hrvatima izvan RH. Ured dobrodošlice osnovan je u svibnju 2012. godine čemu je prethodila Strategija odnosa RH s Hrvatima izvan RH i usvajanje Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH. Članak 10. Ustava RH jamči Hrvatima izvan RH osobitu skrb i zaštitu i to je ono čime se Ured bavi. Nositelji odnosa i suradnje Ureda dobrodošlice definirani su Zakonom, a to su Središnji ured za Hrvate izvan RH i Savjet vlade RH za Hrvate izvan RH. Budući da je Ured koordinacijsko tijelo ono surađuje s drugim ministarstvima, Odborom za Hrvate izvan RH, Hrvatskom maticom iseljenika i drugim tijelima ili čelnicima državnih tijela. Organizacijski su podijeljeni prema području djelovanja, a to su Kabinet državnog tajnika, Ured dobrodošlice kao samostalna organizacijska jedinica, Sektor za pravni položaj, kulturu i obrazovanje, Sektor za provedbu programa i projekata te Glavno tajništvo. Strateški ciljevi Ureda su zaštita prava i interesa Hrvata i njihove zajednice, razvijanje suradnje i poticanje povratka iseljenika i njihovih potomaka.
Naglašeno je kako se Hrvatska kao država Europe izdvaja s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem te zemljom s najvećom dijasporom s obzirom na broj stanovnika unutar države. Strategija i Zakon specificiraju tri skupine Hrvata izvan RH zbog njihovog različitog položaja, a to su Hrvati u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatsko iseljeništvo iliti dijaspora. Hrvati u BiH čine 15,43 % ukupnog stanovništva BiH, a u Federaciji BiH 22,04 %. Kad je riječ o hrvatskoj nacionalnoj manjini, njih je gotovo 226 000 u 12 europskih država. Hrvatsko iseljeništvo broji više od tri milijuna Hrvata za što su zaslužne hrvatske katoličke misije koje su bile snažna spona među iseljenicima. Prema posljednjem popisu, s datumom 1. prosinca 2022., 333 000 hrvatskih državljana ima prijavljeno prebivalište izvan RH.
Programi i projekti Ureda su specificirani prema navedenoj podjeli Hrvata izvan RH. To su: Program za Hrvate u BiH, Program za hrvatsku manjinu, Program za hrvatsko iseljeništvo, Program stipendiranja, Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj te Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Najnoviji projekt koji je još uvijek u pilot-fazi jest Registar hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske u koji se može prijaviti bilo tko u Hrvatskoj i izvan nje. Projekt Domovina je iskustveno putovanje koji se održava jednom godišnje. Tridesetak mladih iz dijaspore dolaze u Hrvatsku na putovanje od Vukovara do Dubrovnika. Koncept putovanja je edukativnog karaktera. Nadalje, provodi se i projekt Korijeni koji povezuje iseljenu i domovinsku Hrvatsku, a posebice mlade naraštaje. Razmjenjuju se škole iz iseljeništva, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Učenici organiziraju temu rada te međusobno predstavljaju pripremljeni sadržaj i predstavu. Projekt se održava online zbog velike udaljenosti škola.
Najveći naglasak predavanja stavljen je na povratništvo i iseljeništvo. Ured je dostupan svakom Hrvatu izvan Republike Hrvatske u vezi statusnih pitanja. Komuniciraju s cijelim svijetom, a najviše kontakta ostvaruju s iseljenicima druge i treće generacije. Ured nastoji olakšati povratak te pomoći pri snalaženju i integraciji iseljenih Hrvata. Odgovaraju na pitanja o državljanstvu, osobnim dokumentima, registraciji vozila, priznavanju inozemne svjedodžbe ili diplome, uvozu predmeta kućanstva, porezu, zapošljavanju i ostalo. Istaknuta je razlika u administrativnim postupcima pri povratku. Primjerice, brojnije su teškoće u postupku povratka iz prekomorskih država nego s područja Europe i europskog gospodarskog prostora. Također, velika je razlika u procesu povratka osoba koje nemaju hrvatsko državljanstvo i ako ga imaju. Najkompleksnije je rješavanje procedure povratka obitelji u kojoj je državljanstvo različito među supružnicima i djecom. Informiranje i savjetovanje iseljenih održava se na engleskom i španjolskom jeziku pred svim državnim tijelima kroz podršku mentor-savjetnik. Predavanje je zaključeno predstavljanjem Nacionalnog plana razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske do 2027. godine koji je usvojen u travnju 2022. godine. Obuhvaća i predstavlja nastojanja Vlade da sustavnim pristupom kroz definirane posebne ciljeve, mjere i aktivnosti pridonese zaštiti, unaprjeđenju, jačanju položaja, razvijanju odnosa, veza i suradnje s Hrvatima izvan RH te strategijom pridonese povratku i useljavanju hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka. Doseljavanje je isključivo osobna odluka na koju utječu brojni elementi. Ured ne komunicira izravne poruke poput „vratite se“, nego su usredotočeni na pružanje suradnje, financiranje, jačanje odnosa, organiziranje projekata i programa, a odluku o vraćanju ostavljaju na izbor iseljenika.
Nakon izlaganja, studenti su imali prostor za postavljanje pitanja. Otvorena je mogućnost buduće suradnje s Hrvatskom maticom iseljenika u obliku studentske prakse ili volontiranja na projektima. Uručen im je Hrvatski iseljenički zbornik iz 2022. i 2023. godine te tri broja časopisa „Matica“ u znak dobrodošlice.
Roberta Šunjo i Ivan Vuk