Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.


31/05/2022

TERENSKI OBILASCI TREĆEGA DANA TERENSKE NASTAVE ZA STUDENTE DEMOGRAFIJE I HRVATSKOGA ISELJENIŠTVA

Trećega dana terenske nastave, 29. svibnja 2022. godine, studenti su u prijepodnevnim satima obrađivali rezultate anketiranja koje je provedeno prethodnih dana. Sadržajna i grafička obrada zaključaka obuhvaćala je rad u grupama prema mjestu (lokaciji) provođenja anketiranja te pripremu za prezentaciju rezultata.

Nakon kratkoga odmora uslijedio je popodnevni terenski obilazak sjeverozapadnoga dijela Dugoga otoka koji je naseljen od rimskoga doba i koji obiluje prirodno-geografskim potencijalima. Posjetili smo Veli rat, najviši svjetionik na Jadranu u čijoj se blizini nalazi kapelica Sv. Nikole u kojoj je sačuvan Rimski misal iz 1869. godine te najpoznatiju plažu Dugoga otoka, slikovitu uvalu Sakarun dugačku oko 800m. Nakon toga studenti su imali slobodno poslijepodne i organiziran zajednički ručak u naselju Veli rat koji prema Popisu stanovništva 2021. godine broji samo 90 stanovnika.

Završetkom obilaska uputili smo se u hotel na večeru i zajedničko druženje.

Sara Kelenić, Lara Lenartić i Vedrana Grmovšek

Popis obavijesti