Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Drugoga dana terenske nastave, u subotu 28. svibnja 2022. godine održana su seminarska izlaganja u prekrasnome ambijentu u naselju Luka. U svojim su seminarima studenti obradili nekoliko specifičnih tema kao npr. uzroke i posljedice depopulacijskih procesa otoka Zadarske županije, sastavnice i posebnosti identiteta zadarske otočne skupine, od geografskih (prostornih) do kulturnih i jezičnih, a sekcija seminarskih izlaganja završila je razmatranjem uloge i funkcionalnoga značaja grada Zadra za razvoj otočnoga prostora.
Nakon dinamičnih aktivnosti prethodnoga dana, studenti su dobili slobodno popodne za odmaranje i zajedničko druženje. Ostatak dana studenti su proveli u razgovoru s lokalnim stanovništvom u naselju Luka tijekom kojega su ispitivani stavovi stanovništva o prednostima i nedostatcima života na otoku, valorizaciji otočnih resursa i pristupima upravljanju otokom.
Uslijedila je zajednička večera i prigodno druženje.
Sebastian Mustać, Filip Rimac i Robert Andrašević