Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
U okviru projekta „Dani domovinskoga odgoja i kulture u iseljeništvu“, u subotu 30. travnja 2022. godine održan je znanstveni razgovor „Hrvatski iseljenički, identitetski i obrazovni potencijali“. Organizacija znanstvenoga razgovora dio je aktivnosti koje provode Odsjek za odgojno-obrazovne znanosti i Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Moderatorica programa bila je doc. dr. sc. Monika Komušanac koja je službeno otvorila znanstveni razgovor i upoznala sudionike s ciljevima projekta, projektnim aktivnostima i planiranom održivosti ovakvoga (i sličnih) projekata u budućnosti.
Nakon uvodnoga obraćanja, pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Stjepan Šterc, u svojem je izlaganju „Hrvatski iseljenički identitetski idealizam“ istaknuo da je „iseljenički identitetski idealizam i uz recentna iseljavanja podignut na posebnu razinu i da se usporedbom s identitetskim domicilnim može konstatirati kako je iseljenički po puno osnova i postojaniji“.
Dr. sc. Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, problematizirao je položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u izlaganju „Odrednice i izazovi demografske i društvene održivosti Hrvata u Republici Srbiji“ ističući kako „demografska i društvena opstojnost i održivost Hrvata u Republici Srbiji mora biti jasan i dugoročan strateški cilj djelovanja svih javnih dionika hrvatske nacionalne politike s obzirom na nepovoljne demografske trendove i loš manjinski položaj hrvatske zajednice“.
„Migracijski potencijal i ukupna depopulacija 2021. godine“ naslov je izlaganja doc. dr. sc. Monike Komušanac koja je obrazložila nove trendove vanjske migracije Hrvatske i istaknula kako je „izgledno smanjivanje migracijskoga potencijala u određenim prostorima Hrvatske, prije svega onim najpogođenijim iseljavanjem u apsolutnom i relativnom smislu te u skladu s nepovoljnim trendovima prirodnoga kretanja i starenjem stanovništva na nacionalnoj i županijskoj razini“.
Doc. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum u svojem je izlaganju „Hrvatska nastava u inozemstvu – od teorije do prakse“ izdvojila osnovne izazove provedbe hrvatske nastave u inozemstvu ističući kako se „u posljednjih pet godina povećao broj država u kojima se provodi hrvatska nastava u inozemstvu, kao i broj nastavnih mjesta i učitelja što ukazuje na sustavnu potrebu koordinacijske, institucionalne, financijske, zakonske, diplomatske i ine potpore organizaciji hrvatske nastave u inozemstvu.“
Zbog službene odsutnosti, doc. dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić nije bila u mogućnosti održati planirano izlaganje „Očuvanje hrvatskoga nacionalnoga identiteta u okviru globalnih vrijednosti: primjeri dviju prekooceanskih zemalja“.
Nakon prezentacijskoga dijela uslijedila je rasprava kojom je istaknuta važnost zajedničke suradnje u promicanju hrvatske iseljeničke problematike u odgojno-obrazovnom, stručnom i znanstvenom smislu. Zaključno su se svi sudionici složili kako je razmatranje ukupnoga i specifičnoga iseljeničkoga potencijala znanstvena potreba i preduvjet za otklanjanje zasad nominalnoga sudjelovanja iseljeništva u životu Hrvatske.
Zahvaljujemo svima na sudjelovanju i veselimo se novim zajedničkim aktivnostima!