Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
„Ideologijsko naslijeđe, prostorna neuređenost te povrat osjećaja moći i potrebe za prisvajanjem prošlosti postali su obrazac vojnoga djelovanja sa svim posljedicama u ukrajinskom društvu i prostoru“, ističe se u Izjavi o ukrajinskoj drami koju je Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno donijelo 14. ožujka 2022.
Želeći pokazati brigu kakvu su mnogi drugi narodi tijekom devedesetih imali prema Hrvatima, Fakultet hrvatskih studija poziva izbjegle studente iz Ukrajine na nastavak studiranja u Hrvatskoj.
Izjavu Fakultetskoga vijeća prenosimo u cijelosti.
I. Današnja su vremena prepuna virusnih, potresnih, ratnih te općenito društvenih, gospodarskih, financijskih, političkih i inih izazova i tragova u društvima i prostorima oko nas. Povijesna mirnoća, dugo tražena uređenost i dosegnuti sklad kao da nestaju pred našim očima, a svijet se polako i sigurno pretvara u kontroliranu matricu, unutar koje ljudska populacija ispod etablirane političke i financijske nedodirljivosti postaje matrični broj ili polje kao dokaz takve uređenosti. Ulazak u kontroliranu matricu svjetskoga gospodarskoga, financijskoga, geopolitičkoga i svakoga drugoga globalizma, slaganja su interesnih sfera polugama moći, u koje se unatoč političko-diplomatskim prividima mirnoće ubrajaju i vojni pohodi, prisvajanja drugih prostora agresijom, ratna djelovanja, a u konačnici i prijetnje drugima, drukčijima i nemirnima u matrici.
II. Upravo kad se brzina na Zemlji i unutar matrice malo usporila uslijed velikih plimnih i razarajućih virusnih valova, uslijedilo je ponavljanje povijesti prema iracionalnim obrascima na europskom istoku te pokazivanje moći i potrebe nove razine kontroliranja europske i svjetske matrice. Povijesno ideologijsko naslijeđe, prostorna neuređenost te povrat osjećaja moći i potrebe za prisvajanjem prošlosti, postali su unatoč velikim mogućim prijetnjama za ljudsku populaciju i obrazac vojnoga djelovanja sa svim posljedicama u ukrajinskom društvu i prostoru. Poremećaj u kontroliranoj matrici uvijek unosi nesklad u njezina polja i redove, a neizbježno se ratnim djelovanjem mijenjaju i populacijski odnosi.
III. Vojni pohod na ukrajinski teritorij i razarajuće slike ukrajinske sadašnjosti zabrinjavaju svakoga racionalnoga i vraćaju nas u olovna vremena prošlih agresija i vojnih djelovanja. Malo tu pomaže uvježbana političko-diplomatska retorika kad su stradavanja običnih ljudi izvan političkoga elitizma i pogotovo djece ukrajinska stvarnost naših dana. Milijuni su morali napustiti svoj dugo građeni životni sklad i otići u nepoznato, prolazeći životne tragedije za koje ratni pohod nema razumijevanja. Vraćaju nam se slike s početka devedesetih prošloga stoljeća i osjećaja ostavljenosti kad su razarana hrvatska sela i gradovi i kad su idealizam i dostojanstvo ostali jedina snaga nasuprot. Razumijemo zato ukrajinsku stvarnost i želimo im ublažiti tragediju odlazaka i napuštanja svojih ulica, trgova i cvjetnih livada. Želimo ih pozvati na studij, na učenje hrvatskoga jezika, na način života u slobodi i pokazati im brigu kakvu su prema nama imali drugi u devedesetima. Nije to zamjena načina života niti je ona ikad moguća, nego samo prijateljski odnos kakav zaslužuju svi koji su morali napustiti svoj.