Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Ugledni hrvatski iseljenici Janko Perić i prof. emer. dr. sc. Vinko Grubišić pisali su 13. prosinca 2021. ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Darku Horvatu. Ističu kako je Fakultet hrvatskih studija vrijedan i inovativan fakultet i jedna od najvažnijih kulturnih ustanova u današnjoj Hrvatskoj. Traže energično sprječavanje rušilačkih namjera vlasti na kampusu Borongaj. Pismo prenosimo u cijelosti.
Poštovani gospodine Ministre,
Vijest o rušenju triju zgrada, tj. zgrade 59., 60. i 61. Fakulteta hrvatskih studija ne može se ničim drugim objasniti nego nastojanjem sadašnje zagrebačke vlasti da se upropasti sve što je hrvatsko.
U današnjoj Hrvatskoj jedna od najznačajnijih kulturnih institucija svakako je Fakultet hrvatskih studija, na kojemu se proučava i predaje hrvatski jezik i kultura, nepatvorena hrvatska povijest, utemeljena jedino na dokumentima i činjenicama, koja obuhvaća i povijest hrvatske emigracije.
Kao da nekomu smeta proučavanje prošlosti i budućnosti onih Hrvata koji žive izvan Hrvatske i njihovih potomaka, koji su nesebično mogli i znali pomagati Hrvatskoj, te promovirati njezine interese. Najvećma baš onda kad je Hrvatskoj ta pomoć i promocija bila najpotrebnija.
S velikom žalošću konstatiramo da novoizabrana vlast u hrvatskom glavnom gradu, koji obuhvaća gotovo četvrtinu hrvatskog naroda, kao što se to događalo u teškim povijesnim hrvatskim vremenima, uništava sve hrvatske vrijednosti, pa tako nastoji uništiti i Fakultet hrvatskih studija, sasvim nepotrebnim rušenjem značajnih zgrada na kampusu Borongaj i svesti taj tako vrijedni i inovativni fakultet na što beznačajniju ustanovu.
Nadamo se da će Vaše ministarstvo energično spriječiti pokušaj rušitelja tih veoma značajnih hrvatskih višedesetljetnih napora, jer kao što je poznato, na Borongaju ima dosta prostora za gradnju novih zgrada.
Uz nadu da će se ovoj neviđenoj rušilačkoj namjeri stati na kraj, srdačno Vas pozdravljaju
Janko Perić, federalni kanadski zastupnik od 1993. do 2004. godine
Vinko Grubišić, professor emeritus, Sveučilište Waterloo, Kanada, dopisni član HAZU