Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
„Od kad smo ušli u Europsku uniju, istraživanja su pokazala da dominantni razlozi iseljavanja nisu više ekonomski, nego oni koji se mogu opisati nezadovoljstvom načinom upravljanja Hrvatskom", komentirao je na početku gostovanja u emisiji Izdvojeno na televiziji Laudato doc. dr. Stjepan Šterc s Fakulteta hrvatskih studija.
Za privlačenje iseljeništva, Šterc predlaže dva modela koje je primijenila Irska koja danas ima najmlađu populaciju u Europi; poticajni model koji se odnosi na ulaganja hrvatskog stanovništva i poticanje djelatnosti koje se temelje na vrijednosti i potencijali hrvatskog prostora.
Za razliku od neuređenosti hrvatskog društva, zemlje useljavanja privlače mlade ljude upravo zbog svoje uređenosti.
"U novim sredinama izazovi se jednostavnije prihvaćaju pa su mladi skloniji prihvatiti neke poslove koje u Hrvatskoj ne bi, jer ulaze u uređeno društvo gdje se ono što oni čine vrednuje. U Hrvatskoj je "politička okupacija" tolika da mladi to više ne žele slušati ni gledati."
U razgovoru s voditeljem emisije, Davorom Trbušićem, prof. Šterc dotakao se i pitanja nacionalne sigurnosti na koju migracije nepobitno utječu.
"Najveći broj migranata prema Europi danas usmjeravaju kriminalne organizacije nad kojima ne postoji apsolutna kontrola. Za nacionalnu je sigurnost puno važnije imati 3 ili 4 milijuna stanovnika nego 3 ili 4 borbena aviona."
Takozvane slobodne migracije utopijska su priča, smatra Šterc.
"Selektivna migracija uvedena je u sve države, bez obzira na njihovu razinu demokracije, zato će ona naprosto biti realnost Europe."
To se posebno odnosi na radnu migraciju; Hrvatskoj prema procjenama stručnjaka trenutačno nedostaje oko 70 000 radnika u ključnim djelatnostima.
"Budući da smo jedna od tri zemlje koje imaju više stanovnika izvan nego u svom prostoru, možemo provesti selektivnu imigracijsku politiku s identitetskom populacijom. No za to su potrebni poticajni modeli.
Unatoč tome što, kako tvrdi prof. Šterc, kod hrvatskih iseljenika i dalje postoji nevjerojatan idealizam prema ovoj zemlji i san o povratku, nepostavljanje nijednog ozbiljnijeg poticajnog modela povratka sve više ih udaljava od domovine.
Šterc je komentirao i pozitivna demografska kretanja nekih hrvatskih lokalnih sredina.
"Određene lokalne sredine nisu više mogle čekati strateške odluke s nacionalne razine. Kad su čelnici ih sredina vidjeli da im nestaju ključne djelatnosti jer nema ljudskog potencijala, počeli su sami donositi odluke na lokalnoj razini sukladno svojim proračunskim mogućnostima."
"Iako se refleksije tih odluka već vide u Hrvatskoj se mora dogoditi komplementarni spoj tih lokalnih odluka s nacionalnim odlukama jer u suprotnom lokalne sredine neće dugoročno izdržati usmjeravanje dijela svojih proračunskih sredstava u demografska pitanja."
Cijeli razgovor dostupan je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=zGCRy3KUIgw.