Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
U Zadru je od 24. do 30. srpnja 2021. održan tjedan jezika i kulture gradišćanskohrvatskih društava iz Austrije, Mađarske i Slovačke pod nazivom „Jezik prez granic“. Ono što se u Austriji naziva gradišćanskohrvatskim jezikom (Burgenlandkroatische Sprache) vrsta je hrvatskoga književnoga jezika temeljena na čakavskom ikavsko-ekavskom dijalektu i pod utjecajem je hrvatskoga standardnoga jezika. Zato se ne može poistovjetiti s mjesnim govorima Hrvata u austrijskom Gradišću, zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj, kojim je do velikih selidaba u XVI. stoljeću (pred turskom najezdom) govorio najveći dio hrvatskoga naroda.
Seminar je organizirao Hrvatski akademski klub (HAK) iz Gradišća u suradnji s Društvom gradišćanskohrvatske mladine u Ugarskoj (DGMU), Hrvatskim kulturnim savezom u Slovačkoj (HKSS) i s Udrugom hrvatskih studenata u inozemstvu (UHSI). U sklopu projekta koji je omogućio i podupro Erasmus+, mladi su se bavili hrvatskim jezikom kao važnim dijelom identiteta i poveznicom hrvatskih skupina u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj.
Cilj seminara bio je da mladi Hrvati nauče razlike u jeziku koji govore u svojim zajednicama te da bolje upoznaju standardni hrvatski jezik i neke njegove zakonitosti. Također su mogli prisustvovati radionicama tamburice / pjevanja (jačenja), ali i sudjelovati u diskusijama „rod i jezik“ ili „mladi u manjinskoj zajednici“. Bila je to iznimna prilika da se mladi Hrvati iz tri različite zemlje bolje upoznaju, ali i da uz sudjelovanje studenata iz Zagreba grade most prema Hrvatskoj.
Svoj prinos ovomu seminaru dao je i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, jer su četiri studentice demografije i hrvatskoga iseljeništva aktivno sudjelovale u njegovu radu. U Zadru su posredstvom Hrvatskoga akademskoga kluba tjedan dana boravile Sara Kelenić, Jelena Klaudija Krajačić, Ivana Brlečić i Ana Marija Jasak. Sudjelovale su i u snimanju podcasta za Novi glas, časopis Hrvatskoga akademskog kluba.
Studentice demografije i hrvatskoga iseljeništva svojim su sudjelovanjem uspostavile nove kontakte za buduću akademsku suradnju na istraživanju kulture i identiteta hrvatskoga iseljeništva.
