Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Održano predavanje „Sjećanje na katoličkoga intelektualca Ivu Mašinu“
U Knjižnici Hrvatskih studija doc. dr. sc. Wollfy Krašić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo održao je 20. studenoga predavanje „Sjećanje na katoličkoga intelektualca Ivu Mašinu 20. XI. 1961. – 20. XI. 2019.“.
Nakon iznošenja osnovnih životopisnih podataka predavač je posvetio pozornost analizi točaka neslaganja Ive Mašine i jugoslavenskoga komunističkoga režima. One su, među ostalim, sažete u ovim riječima Mašinina poznanika Srećka Badurine (kasnijega šibenskoga biskupa): „Nacionalni osjećaj, katolički odgoj i humanistički nazori na svijet, nisu mu dopuštali da se pomiri, a kamo li da se poistovjeti sa sustavom u kome smo se svi našli“.
Mašina je nasuprot jugoslavenskom komunističkom totalitarizmu nastupao s porukama prava na osobnu i nacionalnu slobodu, kršćanskoga humanizma, socijalne pravde, izmirenja i nužnosti jednakoga odnosa prema svim budućim stanovnicima samostalne hrvatske države. Ivo Mašina je zbog svojih stajališta osuđen na dugogodišnju kaznu strogoga zatvora. No, režim se nije time zadovoljio i držeći Mašinu i njegove ideje izrazito opasnima, odlučio ga je mučki usmrtiti u ćeliji.
Danas ime Ive Mašine nose ulica i katolička osnovna škola u Zadru. No, osoba od takve važnosti za hrvatsku nacionalnu povijest zaslužuje mnogo više. Toga su bili svjesni i hrvatski politički iseljenici. Tako je Kongres slobodnih hrvatskih sveučilištaraca u Parizu godine 1962. proglasio 20. studenoga spomen-danom svih hrvatskih sveučilištaraca koji su dali svoje živote za hrvatska prava i slobodu.
