Na Fakultetu hrvatskih studija danas je održano gostujuće predavanje prof. Barryja J. Gibsona s University of Sheffield pod naslovom „Time-Tripping from the Academy to the Icon: Negotiating Methodological Schisms and the Contested Legacy of Kurt Cobain“, u sklopu institucionalnoga istraživačkog projekta DIGI-HR.

Velik interes za predavanje bio je vidljiv već prije njegova početka – dvorana Šibenik bila je ispunjena do posljednjega mjesta, a tražilo se i mjesto više. Predavanju su prisustvovali studenti sociologije, nastavnici te članovi istraživačkoga tima projekta DIGI-HR.

U svojem izlaganju prof. Gibson govorio je o odnosu povijesti i kolektivnoga sjećanja, pokazujući kako društvene skupine iznova interpretiraju prošle događaje iz perspektive sadašnjih društvenih okolnosti. U središtu njegova predavanja bio je koncept time-trippinga, kojim je objasnio način na koji se prošlost rekonstruira i prilagođava suvremenim društvenim potrebama, vrijednostima i sukobima.

Prvi dio predavanja bio je posvećen razvoju utemeljene teorije (grounded theory), jedne od ključnih kvalitativnih metodologija u društvenim znanostima. Prof. Gibson prikazao je njezin razvoj, unutarnje teorijske prijepore i različite pravce suvremenoga metodološkog razvoja, istaknuvši kako znanstvene rasprave o metodologiji često odražavaju šire promjene unutar društvenih i humanističkih znanosti.

Posebnu pozornost izazvao je dio predavanja u kojem je kroz primjer Kurta Cobaina, frontmena Nirvane, prikazano kako se društveno pamćenje oblikuje kroz različite osobne, medijske i kulturne narative. Analizirajući memoarske i biografske zapise osoba koje su bile dio njegova privatnoga i profesionalnoga života, prof. Gibson otvorio je pitanje tko sudjeluje u oblikovanju nečije povijesne ostavštine te na koji način različite interpretacije stvaraju društveno prihvaćenu sliku prošlosti.

Barry Gibson naglasio je važnost razumijevanja načina na koji društva oblikuju i održavaju povijesne narative, osobito u kontekstu podijeljenih i postkonfliktnih zajednica. Kroz primjere suvremenih društvenih sukoba pokazano je kako kolektivno sjećanje može imati važnu ulogu u oblikovanju društvenih identiteta, političkih stavova i odnosa prema prošlosti.

Studenti su iskoristili priliku za razgovor s gostujućim predavačem te iz prve ruke saznali više o odnosu povijesti i društvenoga pamćenja, kao i o ulozi popularne kulture u oblikovanju kolektivnih narativa.

Gostovanje prof. Gibsona drugo je u nizu međunarodnih predavanja organiziranih u okviru projekta DIGI-HR. Podsjetimo, u utorak, 5. svibnja na Fakultetu hrvatskih studija održano i gostujuće predavanje prof. Christiana Morgnera s University of Portsmouth o generativnoj umjetnoj inteligenciji kao „laboratoriju pitanja“, čime projekt DIGI-HR nastavlja otvarati prostor za interdisciplinarne rasprave o suvremenim društvenim i tehnološkim promjenama.