Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.


05/01/2026

Kako obrazovne znanosti „stabiliziraju istinu” o generativnoj umjetnoj inteligenciji u obrazovanju

U uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Kybernetes (Emerald Publishing) objavljen je znanstveni rad pod naslovom Stabilizing truth in educational sciences: a systematic review of generative AI in education autora doc. dr. sc. Erika Brezovca, asistentice dr. sc. Marije Zelić s Odsjeka za sociologiju te vanjske suradnice Odsjeka Ane Marije Zagode.

Rad je objavljen krajem 2025. godine u online izdanju, odnosno u svesku 55, broju 13 za 2026. godinu, a analizira načine na koje obrazovne znanosti promatraju, tumače i komuniciraju ulogu generativne umjetne inteligencije u obrazovanju.

Sustavni pregled literature prema PRISMA okviru

Rad donosi sustavni pregled znanstvene literature o generativnoj umjetnoj inteligenciji u obrazovanju u razdoblju od 2020. do 2025. godine, proveden prema PRISMA 2020 okviru i temeljen na analizi 110 znanstvenih radova indeksiranih u bazi Scopus. Teorijski okvir istraživanja čini teorija društvenih sustava Niklasa Luhmanna, kojom se znanost promatra kao sustav koji proizvodi i stabilizira istinu kroz vlastitu komunikaciju.

Rezultati pokazuju da obrazovne znanosti generativnu umjetnu inteligenciju najčešće tumače kroz okvir augmentacije, odnosno kao alat koji podržava nastavnike i učenike, dok su pristupi koji naglašavaju automatizaciju ili hibridne modele znatno rjeđi. Istraživanja su pritom dominantno usmjerena na visoko obrazovanje, dok su osnovno i srednje obrazovanje slabije zastupljeni.

Poseban naglasak stavljen je na etička pitanja, uključujući zaštitu privatnosti i osobnih podataka, algoritamsku pristranost, odgovornost za odluke temeljene na AI sustavima te očuvanje profesionalne autonomije nastavnika. Autori zaključuju da znanstveni diskurs o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju trenutačno teži stabilizaciji i smanjenju nesigurnosti, pri čemu se AI ponajprije prikazuje kao potpora postojećim obrazovnim praksama, a ne kao disruptivna tehnologija.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na poveznici

Popis obavijesti