HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Psihologija je suvremena društvena znanost koja se razvila kao nezaobilazna znanstvena disciplina, ne samo zbog znanstvenih teorija i spoznaja iz glavnog predmeta svog bavljenja - ljudskog ponašanja i doživljavanja, već i zbog primjene rezultata psihologijskih istraživanja u mnogim područjima ljudskog djelovanja. Zahtjevi za profilom psihologa u razvijenim društvima rastu te se očekuje da će ta struka biti među vodećima po zapošljavanju u idućim desetljećima.

Studijski program omogućuje studentima stjecanje Europske diplome psihologa (EDP) čime je stvorena pretpostavka da svaki student dobivanjem diplome u pogledu profesionalne osposobljenosti i stručnih kompetencija može računati na njezinu cjelovitu prihvaćenost unutar Europske unije. Program studija istovremeno je i originalan, jer slijedi osnovnu koncepciju Hrvatskih studija, a to je da se obrazovanju studenata pristupa interdisciplinarno. Na diplomskoj razini ovakav program omogućuje teorijsku, metodološku i praktičnu naobrazbu, osposobljavanje i trening u više područja primijenjene psihologije, a posebice kliničkom, organizacijskom i obrazovnom. Obrazovanje koje su završili, znanja, kompetencije i vještine koje su stekli a nalaze se u nastavnom planu i programu studija psihologije, pružaju diplomiranom studentu psihologije niz mogućnosti te ga čine kvalificiranim i kompetitivnim sudionikom na postojećem tržištu rada.
O studijskom programu, nastavnicima, studentima i ostalim podacima koji vas zanimaju, pročitajte i pogledajte na stranicama Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija.


15/12/2023

Održana je prva hrvatska konferencija o emocionalnoj inteligenciji pod nazivom ,,Uloga i važnost emocionalne inteligencije u obiteljskom, odgojno-obrazovnom i radnom kontekstu''

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 7. prosinca održana je prva hrvatska konferencija o emocionalnoj inteligenciji pod nazivom ,,Uloga i važnost emocionalne inteligencije u obiteljskom, odgojno-obrazovnom i radnom kontekstu''. Konferenciju su svečano otvorili dekan FHS-a prof. dr. sc. Mario Grčević te predsjednik programsko-organizacijskog odbora konferencije doc. dr. sc. Dario Vučenović s Odsjeka za psihologiju FHS-a.

Pozvano predavanje održavao je dr. sc. Vladimir Takšić, professor emeritus s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je ukratko prikazao spoznaje posljednjih 30 godina istraživanja konstrukta emocionalne inteligencije.

U prvom tematskom bloku konferencije, odgoj i obrazovanje, prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić predstavila je mogućnosti primjene PROMEHS kurikula, a izv. prof. dr. sc. Anela Nikčević-Milković se osvrnula na povezanost dječje i roditeljske emocionalne pismenosti, dok je Marina Bujas, mag. ped. i soc. prikazala rezultate istraživanja o važnosti EI u inkluzivnoj školi.

Drugi tematski blok bavio se studenima, gdje je doc. dr. sc. Ana Babić Čikeš prikazala studiju EI i nepoštenog ponašanja studenata. Katarina Jelić, mag. psych., ukratko je opisala fenomen studentskog burnouta, dok se Jelena Flego, mag. psych., usmjerila na doprinos EI u prilagodbi na studij.

Posljednji tematski blok uključivao je prikaz kvalitativne metode strukturiranog intervjua u procjenjivanju EI doc. dr. sc. Ljerke Hajncl , kao i presjek istraživanja o važnosti EI rukovoditelja o čemu je govorio doc. dr. sc. Dario Vučenović.

U evaluacijama sudionici navode kako im je konferencija omogućila umrežavanje, smatraju kako se radi o jako važnim i relevantnim temama o kojima inače ne slušaju dovoljno, predavače ocjenjuju kao karizmatične, kvalitetne i zanimljive, otkrili su nove programe i naučili nešto o njihovoj primjenjivosti, a korisno im je bilo čuti različite primjere iz prakse.

 

Popis obavijesti