Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Psihologija je suvremena društvena znanost koja se razvila kao nezaobilazna znanstvena disciplina, ne samo zbog znanstvenih teorija i spoznaja iz glavnog predmeta svog bavljenja - ljudskog ponašanja i doživljavanja, već i zbog primjene rezultata psihologijskih istraživanja u mnogim područjima ljudskog djelovanja. Zahtjevi za profilom psihologa u razvijenim društvima rastu te se očekuje da će ta struka biti među vodećima po zapošljavanju u idućim desetljećima.

Studijski program omogućuje studentima stjecanje Europske diplome psihologa (EDP) čime je stvorena pretpostavka da svaki student dobivanjem diplome u pogledu profesionalne osposobljenosti i stručnih kompetencija može računati na njezinu cjelovitu prihvaćenost unutar Europske unije. Program studija istovremeno je i originalan, jer slijedi osnovnu koncepciju Hrvatskih studija, a to je da se obrazovanju studenata pristupa interdisciplinarno. Na diplomskoj razini ovakav program omogućuje teorijsku, metodološku i praktičnu naobrazbu, osposobljavanje i trening u više područja primijenjene psihologije, a posebice kliničkom, organizacijskom i obrazovnom. Obrazovanje koje su završili, znanja, kompetencije i vještine koje su stekli a nalaze se u nastavnom planu i programu studija psihologije, pružaju diplomiranom studentu psihologije niz mogućnosti te ga čine kvalificiranim i kompetitivnim sudionikom na postojećem tržištu rada.
O studijskom programu, nastavnicima, studentima i ostalim podacima koji vas zanimaju, pročitajte i pogledajte na stranicama Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija.


09/12/2021

Održan skup „Frankl: Smisao i globalizacija“

U utorak 7. prosinca 2021. na Fakultetu hrvatskih studija održan je stručni skup pod nazivom „Frankl: Smisao i globalizacija“. Skup je otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija Ivo Džinić, koji je istaknuo kako da je Viktor Frankl svojim životom i djelom dao brojne pouke, koje vrijede i danas. Istaknuo je da je sam Frankl prošao kroz neizrecivu patnju koncentracijskih logora i gubitka najmilijih, no pronašao je snage da na temelju toga iskustva izgradi logoterapijski pristup (logos na grčkom znači smisao), koji zbog svoje širine i dubine poimanja čovjeka, u sebe uključuje područja filozofije, teologije, medicine i psihologije. Osvrćući se na temu skupa, dekan je zaključio kako okrenutost drugomu, koju logoterapijski pristup snažno vrjednuje, u globaliziranome svijetu postaje iznimno relevantna društvena tema.

Na skupu su potom prikazana nova izdavanja dviju važnih knjiga Viktora Emila Frankla u hrvatskome prijevodu. Jedno od Franklovih temeljnih dijela „Liječnik i duša“, u izdanju Kršćanske sadašnjosti, redigirao je prof. dr. sc. Križo Katinić dugogodišnji vanjski suradnik Fakulteta hrvatskih studija. Profesor je tijekom skupa prikazao knjigu, ali i osobne susrete s Franklom. Održao je i vrlo zanimljivo izlaganje o udaljavanju od potrage za vlastitim smislom u globaliziranome svijetu, ali i mogućnostima za njegovim nalaženjem. O knjizi je govorila i pomoćnica glavnoga urednika Kršćanske sadašnjosti, Maja Petranović, opisujući donošenje odluke o novome izdanju i sadržajnome proširenju istoga djela u odnosu na ranije izdanje.

Druga predstavljena knjiga bila je Franklova autobiografija „Odgovoriti životu“ u izdanju Naklade Slap, koju je, kroz vlastitu profesionalnu i osobnu prizmu, prikazala direktorica Naklade Slap Biserka Matešić.

Dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti prof. dr. sc. Ivan Koprek, DI, govorio o poimanju smisla kroz povijest filozofije i o čovjekovu odnosu prema postojanju smisla, koji je ponekad negiran, ponekad banaliziran ili tražen na pogrješne načine.

Dr. sc. Luka Maršić iz Kliničkoga bolničkoga centra sestara milosrdnica izlagao je o primjeni logoterapije u povezivanju s ovisnicima te o njihovu odnosu prema smislu i besmislu.

Pročelnica Odsjeka za psihologiju doc. dr. sc. Jelena Maričić prikazala je mogućnost primjene logoterapijskoga pristupa u razdoblju pandemije. Istaknula je da je, od svih psihoterapijskih pravaca, logoterapija možda i najprimjerenija za pomoć u suočavanju sa situacijama koje su bremenite poput ove kojoj je čovječanstvo, na globalnoj razini, izloženo u posljednje dvije godine.

S obzirom da je jedna od temeljnih postavki logoterapije ta da život postavlja pitanja, a čovjek je onaj tko treba dati odgovore, sudionici su ovim stručnim skupom dodatno potaknuti tražiti odgovore na pitanja koja su postavljena upravo njima. Živimo u vrijeme velikih izazova i velikih odgovornosti, ali s druge strane ti su nam izazovi prilika za rast u čovječnosti.

 

Popis obavijesti