HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Psihologija je suvremena društvena znanost koja se razvila kao nezaobilazna znanstvena disciplina, ne samo zbog znanstvenih teorija i spoznaja iz glavnog predmeta svog bavljenja - ljudskog ponašanja i doživljavanja, već i zbog primjene rezultata psihologijskih istraživanja u mnogim područjima ljudskog djelovanja. Zahtjevi za profilom psihologa u razvijenim društvima rastu te se očekuje da će ta struka biti među vodećima po zapošljavanju u idućim desetljećima.

Studijski program omogućuje studentima stjecanje Europske diplome psihologa (EDP) čime je stvorena pretpostavka da svaki student dobivanjem diplome u pogledu profesionalne osposobljenosti i stručnih kompetencija može računati na njezinu cjelovitu prihvaćenost unutar Europske unije. Program studija istovremeno je i originalan, jer slijedi osnovnu koncepciju Hrvatskih studija, a to je da se obrazovanju studenata pristupa interdisciplinarno. Na diplomskoj razini ovakav program omogućuje teorijsku, metodološku i praktičnu naobrazbu, osposobljavanje i trening u više područja primijenjene psihologije, a posebice kliničkom, organizacijskom i obrazovnom. Obrazovanje koje su završili, znanja, kompetencije i vještine koje su stekli a nalaze se u nastavnom planu i programu studija psihologije, pružaju diplomiranom studentu psihologije niz mogućnosti te ga čine kvalificiranim i kompetitivnim sudionikom na postojećem tržištu rada.
O studijskom programu, nastavnicima, studentima i ostalim podacima koji vas zanimaju, pročitajte i pogledajte na stranicama Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija.


11/10/2021

Mentalno zdravlje mladih

ŠTO JE MENTALNO ZDRAVLJE?

Ako smo sretni, znači li to da smo mentalno zdravi? Jesmo li mentalno zdravi ako nemamo mentalnih poremećaja? Iako se pojmovi mentalno zdravlja i mentalnih poremećaja često isprepliću, radi se su zapravo o dvije odvojene kategorije, a ne o suprotnim polovima iste dimenzije (Keyes, 2002; Suldo i Shaffer, 2008). Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, 2004) definira mentalno zdravlje kao stanje blagostanja, stanje u kojem osoba ostvaruje sve svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, produktivna je i daje svoj doprinos zajednici. Mentalno zdravlje nije odsutnost mentalnih bolesti, već podrazumijeva  pozitivne osjećaje i pozitivno funkcioniranje u životu. Teškoće s održavanjem mentalnoga zdravlja mladih utječu na njihovu sposobnost ostvarivanja razvojnih i osobnih ciljeva vezanih uz obrazovanje, zaposlenje, zdravu separaciju, suradnju, romantične veze i drugo. Unatoč tome, veliki broj djece i mladih odgađa traženje pomoći i podrške za mentalno zdravlje ili uopće ne traži podršku za svoje probleme (Muslić i sur., 2018).

Problemi mentalnog zdravlja adolescenata i studenata – što kažu istraživanja?

Prema podacima istraživanja, svaka peta mlada osoba ima problema s mentalnim zdravljem, a čak 75% poremećaja dijagnosticira se do 25. godine života.  Ovisnost, tjeskoba, poremećaj prkošenja, depresija i ADHD najčešće su dijagnoze u adolescenciji, a postoje i određene spolne razlike koje se sve više smanjuju. Podaci međunarodnih istraživanja ukazuju na visoke razine anksioznosti kod studenata, osobito u periodu okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 (npr. Ramon-Arbues i sur., 2020, Franzoi i sur., 2020). Osim okolinskih čimbenika, na poteškoće mentalnog zdravlja studenata utječu i razvojne (biološke, fiziološke, kognitivne i socijalne) promjene tijekom adolescencije. (Hochberg i Konner, 2020). Santomauro i suradnici (2021) usporedili su stope depresije i tjeskobe prije i nakon 2020 godine u 204 države diljem svijeta i utvrdili značajan porast navedenih simptoma. Čini se kako je pandemija stvorila potrebu za zaštitom mentalnoga zdravlja u većini država i da je to iskustvo koje svi skupa dijelimo.

Mentalno zdravlje – važnost prevencije

Nažalost, često se mentalnim zdravljem počinjemo baviti nakon što su simptomi teškoća već vidljivi, iako bi prevencija bila daleko bolji odgovor na ovaj gorući problem. Primjerice, u ranoj adolescenciji potrebno je usmjeriti se na prevenciju ovisnosti, agresivnog ponašanja, rizičnog seksualnog ponašanja i depresije, a u kasnoj adolescenciji te ranoj odrasloj dobi na prevenciju depresije i suicida i rano prepoznavanje znakove shizofrenije. A u sve navedeno potrebno je uključiti čitavu obitelj i druge važne sustave oko pojedinca. Povezanost obitelji i mentalnoga zdravlja pojedinca u kontekstu ovisnosti dočarava i ova izjava slavne pjevačice Adele o tome kako je alkoholizam oca utjecao na njezinu ovisnost: To je ono što je mojega tatu držalo podalje od mene i baš zato sam uvijek željela znati što je u tome tako sjajno (izvor: Jutarnji List).

Mentalno zdravlje – uloga sustava

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da samo oko 10-15% djece s problemima mentalnoga zdravlja dobije adekvatnu pomoć od nadležnih institucija unutar sustava. Carrell i Carell (2006) uočavaju kako je broj stručnjaka u odnosu na učenike povezan s problemima u disciplini, odnosno što je više stručnjaka na određeni broj učenika, disciplina je bolja. Ozbiljnije intervencije treba oko 10% djece i mladih. Preneseno na naš obrazovni kontekst, to je svako deseto dijete ili 2-3 učenika po razredu. Za jednu prosječnu školu, to je između 50-70 djece koja zahtijevaju stručnu pomoć. Dostupnost ustanova i stručnjaka uvelike geografski varira, stoga mnogi mladi nažalost postaju slijepa pjega sustava.

Naše Savjetovalište most je između obrazovanja i zdravstva, a cilj nam je ne izostaviti nikoga kome je u tom smislu potrebna podrška. Obratite nam se s povjerenjem i na vrijeme jer se u zdravlje uvijek isplati uložiti – u ovom slučaju, dovoljno je malo vremena i dobre volje.

Članak pripremile: Ana Petak, mag.psych. i Katarina Jelić, mag.psych.

Slike preuzete sa: Pixabay.com

Izvor:

  1. Carrell, S. i Carrell, S. (2006). Do Lower Student-to-Counselor Ratios Reduce School Disciplinary Problems? Contributions to Economic Analysis & Policy: Vol. 5 (1), dostupno na: http://www.bepress.com/bejeap/contributions/vol5/iss1/art11
  2. Franzoi, I. G., Sauta, M. D. i Granieri, A. (2020). State and Trait Anxiety Among University Students: A Moderated Mediation Model of Negative Affectivity, Alexithymia, and Housing Conditions. Frontiers in Psychology. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.01255
  3. Hochberg, Z. E. i Konner, M. (2020). Emerging Adulthood, a Pre-adult Life-History Stage. Frontiers in endocrinology, 10, 918. https://doi.org/10.3389/fendo.2019.00918
  4. Keyes, C. L. M. (2002). The Mental Health Continuum: From Languishing to Flourishing in Life. Journal of Health and Social Behavior, 43(2), 207–222. https://doi.org/10.2307/3090197
  5. Muslić, LJ., Markelić, M., Vulić-Prtorić, A., Ivasović, V. i Jovićić-Burić, D. (2018). Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/10/Zdravstvena-pismenost_publikacija.pdf
  6. National Research Council and Institute of Medicine (2009). Preventing Mental, Emotional, and Behavioral Disorders Among Young People: Progress and Possibilities. Washington, DC: The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/12480.
  7. Ramón-Arbués, E., Gea-Caballero, V., Granada-López, J.M., Juárez-Vela, R., Pellicer-García, B. i Antón-Solanas, I. (2020). The Prevalence of Depression, Anxiety and Stress and Their Associated Factors in College Students. International Journal of Environmental Research and Public Health, 17, 7001.
  8. Suldo, S. M. i Shaffer, E. J. (2008). Looking Beyond Psychopathology: The Dual-Factor Model of Mental Health in Youth. School Psychology Review, 37(1), 52-68.  DOI: 10.1080/02796015.2008.12087908
  9. Svjetska zdravstvena organizacija. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.   https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/42940/9241591595.pdf
Popis obavijesti