Rektorova nagrada je najveće sveučilišno priznanje koje student može primiti za svoj uspjeh tijekom studija. Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i ove godine može s ponosom istaknuti da se među dobitnicima nalazi i petero studenata našeg fakulteta. Leon Vuglač  dobitnik je Rektorove nagrade u kategoriji Nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad (jedan ili dva autora). U istoj kategoriji nagrađena je i Erika Bernić. Nagradu za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) dobile su: Željana Ćelić, Paola Huljić, Veronika Tomak s Fakulteta hrvatskih studija i Lucija Huljić  s Učiteljskog fakulteta. Razgovarali smo s nagrađenim studentima, a u nastavku objavljujemo prvi od tri intervjua s dobitnicima Rektorove nagrade.

Dobitnik Rektorove nagrade Leon Vuglač – Djelovanje hrvatskih katoličkih misija, župa i zajednica u SR Njemačkoj kroz list Živa zajednica

Koliko Vam znači priznanje Rektorove nagrade?

Za mene Rektorova nagrada označava završni korak i potvrdu o snažno posvećenom istraživačkom radu za kojeg je bilo potrebno izdvojiti puno strpljivosti, pedantnosti i nadasve privatnog vremena. Ukratko, Rektorova nagrada je kruna ukupnog rada.

Što Vas je potaknulo da odaberete upravo ovu temu?

Poticaj na takvu vrstu tematike rada doprinio je kolegij „Hrvatske katoličke misije“ na 4. godini integriranog studija demografije i hrvatskoga iseljeništva, a značajnu ulogu u kreiranju konteksta rada omogućio je nositelj kolegija doc. dr. sc. Wollfy Krašić koji mi je ujedno bio i mentor.

Koji su najvažniji izazovi s kojima su se suočavale hrvatske katoličke misije i zajednice u SR Njemačkoj u drugoj polovici 20. stoljeća?

Najrelevantniji izazov s kojima su se hrvatske katoličke misije, župe i zajednice u SR Njemačkoj susrele je zaštita ukupnog nacionalnog hrvatskog identiteta iseljenih Hrvata. Gastarbajterskim iseljeničkim valom tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. st. u SR Njemačku, povećala se potreba za njegovanjem kulturnog, duhovnog i jezičnog kapitala povećeg dijela iseljenih Hrvata. U skladu s navedenim, HKM-ovi su djelovali u raznovrsnim poljima pomoći hrvatskom iseljeništvu (egzistencijalni, birokratski, društveni, duhovni, kulturološki i ini problemi), a koji su označavali svojevrsnu konstrukcijsku uzdanicu u „nepoznatom svijetu“. Također, među signifikantnijoj potpori i lobističkoj ulozi HKM-ova imao je proces međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i humanitarna te financijska pomoć Hrvatima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za vrijeme Domovinskog rata. Takvu vrstu potpore i djelovanja iz inozemstva potrebno je kvalitetnije evaluirati i maksimizirati u budućim istraživanjima.

Na koji način je Vaš istraživački rad doprinio boljem razumijevanju ove teme?

Ovaj rad iskazuje detaljniju elaboraciju i poznavanje organizacijskih formi Katoličke Crkve za hrvatske iseljenike u SR Njemačkoj koji su nastojali očuvati već spomenuti hrvatski nacionalni identitet. Time ovaj rad omogućuje jasniju percepciju strukturalnih odnosa iseljenih Hrvata i hrvatskih katoličkih ispostava u SR Njemačkoj. Ovaj rad mogao bi biti začetak aktivnijeg usmjerenja na takvu vrstu znanstvenih istraživanja koja će pružiti objektivne teze o važnosti očuvanja hrvatskog identiteta.

Jeste li zadovoljni svojim studijem i podrškom koju dobivate od Fakulteta?

U svoje ime mogu reći da sam izrazito zadovoljan funkcioniranjem Studija demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije. Iako je studij demografije još uvijek u povojima i još uvijek nedovoljno javno afirmiran, smatram da je upravo demografska struka neminovna za opstanak i održivost svih javnih sustava u Hrvatskoj i da se ljudski faktor de facto mora valorizirati na kvalitetniji način. Što se tiče podrške na holističkoj razini, smatram da su profesori pristupačni i da cijene svaki dodatni angažman kao što je to bio mentor ovog rada doc. dr. sc. Wollfy Krašić koji se uistinu potrudio i bio konstantno dostupan.

Tko Vam je bila najveća podrška tijekom rada na ovom projektu?

Najveća podrška tijekom rada na ovom projektu bila je moja obitelj koja je pronašla ogromno razumijevanje za mene i moje radne obaveze tijekom ljetnih mjeseci. Također, ovom prilikom htio bih se zahvaliti svima koji su mi pružili podršku i bili tu za mene kada je najviše zagustilo.

Gdje se vidite u budućnosti – planirate li ostati u akademskoj zajednici ili Vas privlače neki drugi planovi?

Trenutno još uvijek nisam eksplicitno definirao u kojem bi smjeru tekla moja karijera, međutim imam ambicije ostati u demografskoj branši koja se u posljednjih nekoliko godina intenzivno aktualizirala.