Iako se pojmovi mentalno zdravlja i mentalnih poremećaja često isprepliću, radi se su zapravo o dvije odvojene kategorije, a ne o suprotnim polovima iste dimenzije (Keyes, 2002; Suldo i Shaffer, 2008). Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, 2004) definira mentalno zdravlje kao stanje blagostanja, stanje u kojem osoba ostvaruje sve svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, produktivna je i daje svoj doprinos zajednici. Mentalno zdravlje nije odsutnost mentalnih bolesti, već podrazumijeva  pozitivne osjećaje i pozitivno funkcioniranje u životu. Teškoće s održavanjem mentalnoga zdravlja mladih utječu na njihovu sposobnost ostvarivanja razvojnih i osobnih ciljeva vezanih uz obrazovanje, zaposlenje, zdravu separaciju, suradnju, romantične veze i drugo. Unatoč tome, veliki broj djece i mladih odgađa traženje pomoći i podrške za mentalno zdravlje ili uopće ne traži podršku za svoje probleme (Muslić i sur., 2018).

Prema podacima istraživanja, svaka peta mlada osoba ima problema s mentalnim zdravljem, a čak 75% poremećaja dijagnosticira se do 25. godine života.  Podaci međunarodnih istraživanja ukazuju na visoke razine anksioznosti kod studenata, osobito u periodu okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 (npr. Ramon-Arbues i sur., 2020, Franzoi i sur., 2020). Santomauro i suradnici (2021) su utvrdili značajan porast depresivnih simptoma diljem svijeta u samo godinu dana. Njihove zaključke možete poslušati ovdje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da samo oko 10-15% djece s problemima mentalnoga zdravlja dobije adekvatnu pomoć od nadležnih institucija unutar sustava, dok ih barem jednako toliko treba intenzivnu pomoć, često multidisciplinarnoga tima.

Naše Savjetovalište most je između obrazovanja i zdravstva, a cilj nam je ne izostaviti nikoga kome je u tom smislu potrebna podrška. Obratite nam se s povjerenjem i na vrijeme jer se u zdravlje uvijek isplati uložiti – u ovom slučaju, dovoljno je malo vremena i dobre volje. S povjerenjem dogovorite termin na e-adresu psiholosko.savjetovanje@hrstud.hr  ili  savjetovaliste@hrstud.hr.

Fotografija: Pixabay.com

Izvor:

1. Franzoi, I. G., Sauta, M. D. i Granieri, A. (2020). State and Trait Anxiety Among University Students: A Moderated Mediation Model of Negative Affectivity, Alexithymia, and Housing Conditions. Frontiers in Psychology. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.01255
2. Keyes, C. L. M. (2002). The Mental Health Continuum: From Languishing to Flourishing in Life. Journal of Health and Social Behavior, 43(2), 207–222. https://doi.org/10.2307/3090197
3. Muslić, LJ., Markelić, M., Vulić-Prtorić, A., Ivasović, V. i Jovićić-Burić, D. (2018). Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/10/Zdravstvena-pismenost_publikacija.pdf
4. Ramón-Arbués, E., Gea-Caballero, V., Granada-López, J.M., Juárez-Vela, R., Pellicer-García, B. i Antón-Solanas, I. (2020). The Prevalence of Depression, Anxiety and Stress and Their Associated Factors in College Students. International Journal of Environmental Research and Public Health, 17, 7001.
5. Santomauro, D. F. i suradnici (2021). Global prevalence and burden of depressive and anxiety disorders in 204 countries and territories in 2020 due to the COVID-19 pandemic. The Lancet, https://doi.org/10.1016/S0140-6736(21)02143-7.
6. Suldo, S. M. i Shaffer, E. J. (2008). Looking Beyond Psychopathology: The Dual-Factor Model of Mental Health in Youth. School Psychology Review, 37(1), 52-68.  DOI: 10.1080/02796015.2008.12087908
7. Svjetska zdravstvena organizacija. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.   https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/42940/9241591595.pdf