Željko Holjevac

diplomski

• Hrvatsko-ugarska prožimanja u XIX. stoljeću (203992) - Nositelj

Željko Holjevac rođen je 15. prosinca 1973. u Brinju. Studirao je povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. stekao akademski stupanj doktora znanosti disertacijom Hrvatsko-mađarski odnosi 1860.-1873. Od 1998. do 2007. radio je kao asistent u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Od 2007. do 2019. bio je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao docent, izvanredni i redoviti profesor. Od 2014. do 2016. bio je prodekan za organizaciju i razvoj, a akad. godine 2016./2017. i obnašatelj dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta. Od 25. ožujka 2019. na dužnosti je ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Bavi se hrvatskom poviješću ranoga novoga vijeka kao i modernom i suvremenom hrvatskom poviješću u europskom kontekstu. Istraživački je više puta boravio u inozemstvu, radeći najviše u arhivima i knjižnicama u Beču i Budimpešti. Predsjednik je Društva za hrvatsku povjesnicu, pročelnik Odjela za povijest i član Glavnog odbora Matice hrvatske, član Organizacijskoga odbora Međunarodnog kulturno-povijesnog simpozija Mogersdorf. Bio je predsjednik Državnoga povjerenstva za natjecanja učenica i učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske iz povijesti (2007.-2013.). Od 28. listopada 2019. član je i supredsjedatelj Hrvatsko-slovačkoga odbora za humanističke znanosti.

Kao gostujući profesor, predavao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (ljetni semestar 2006./2007.), Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2009.-2011.) i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu (zimski semestar 2013/2014.). Kao vanjski suradnik, sada drži izbornu nastavu na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Sudjeluje u radu znanstvenih konferencija i surađuje u znanstvenim časopisima i drugim publikacijama s različitim povijesnim temama. Organizirao je dvije međunarodne konferencije i više domaćih. Kao autor ili suautor objavio je nekoliko knjiga i niz znanstvenih radova, uredio nekoliko zbornika radova, a okušao se i u pisanju udžbenika povijesti za osnovne i srednje škole. Od 2009. do 2019. popularizirao je hrvatske povijesne teme u mjesečniku Matica koji izdaje Hrvatska matica iseljenika.

1. Gospić u Vojnoj krajini (1689. - 1712. - 188) (Prilog slici gospićke prošlosti), Zagreb: Hrvatski zemljopis, 2002, 103 str.
2. Brinjsko-lički ustanak 1746. godine, Samobor: Meridijani, 2004, 160 str.
3. Ivan Dominik Vukasović, Zemljopisni i povijesni novi opis Karlovačkog generalata u Kraljevini Hrvatskoj (1777.), prir. Holjevac, Željko, Gospić: Državni arhiv, 2005, 223 str.
4. (s Tomislavom Jelićem), Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Hrvati u Slovačkoj. Analiza hrvatskih naselja u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj, Zagreb-Budapest-Bratislava: Croatica, 2006, 298 str.
5. (s Nenadom Moačaninom), Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, 2. svezak Hrvatske povijesti u ranome novom vijeku, Zagreb: Barbat & Leykam International, 2007., 196 str.
6. Ogulinska pukovnija (174-1873.). Polazišta, Ogulin: Ogranak Matice hrvatske Ogulin, 2012., 414 str.
7. (s Hrvojem Petrićem & Željkom Karaulom), Povijest Bjelovara od početaka naseljavanja do kraja Domovinskoga rata, Zagreb-Bjelovar: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 2013., 502 str.
8. (s Trpimirom Macanom), Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb: Školska knjiga, 2013., 422 str.
9. Dobrovoljno vatrogasno društvo Brinje (1896.-2016.), Brinje: Dobrovoljno vatrogasno društvo Brinje, 2016., 144 str.

Predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu

Pročelnik Odjela za povijest i član Glavnog odbora Matice hrvatske

Član Organizacijskoga odbora Međunarodnog kulturno-povijesnog simpozija Mogersdorf

Član i supredsjedatelj Hrvatsko-slovačkoga odbora za humanističke znanosti.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (1998.-2007.)

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2007.-2019.)

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (od 2019.)