prijediplomski
diplomski
doktorski
Mijo Beljo je rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina (BiH). U gradiću Prozoru (BiH) završio je osnovno školsko obrazovanje nakon čega je 2004. upisao Gimnaziju Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima, Republika Hrvatska. Jednopredmetni preddiplomski studiji povijesti upisao je 2009. na tadašnjim Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 2012. stekao je diplomu sveučilišnog prvostupnika povijest kada je proglašen najboljim studentom povijesti prijediplomskog studija. Iste godine upisuje jednopredmetni studiji povijesti, nastavnički smjer, koji završava izvrsnim uspjehom 2014. godine. Nedugo zatim, upisao je poslijediplomski doktorski studiji povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Poslije završetka diplomskoga studija bio je zaposlen kao nastavnik povijesti u Osnovnoj školi Alojzija Stepinca u Zagrebu. Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu zaposlen je od 2017. kada je izabran u suradničko zvanje i na radno mjesto asistenta na Odsjeku za povijest. Od tada izvodi seminarski dio nastave iz obveznih i izbornih predmeta moderne i suvremene hrvatske te svjetske povijesti. U lipnju 2021. obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom Politički i vojni odnosi na području sjeverne Hercegovine od 1992. do 1994. godine. Sredinom 2022. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na matičnom Odsjeku za povijesti na kojemu je nositelj više predmeta usko vezanih za tematiku Domovinskoga rata u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
Od 2016. bio je studentski predstavnik u Znanstveno-nastavnom vijeću Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 2018. postao je član Radne skupine za izradu prijedloga reformiranog studija Povijest na tadašnjim Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te član Povjerenstva za studentsku mobilnost i upis na diplomski studij povijesti. Pored toga, od 2020. član je i Radne skupine za reformu studijskog programa povijesti kao i Povjerenstva za javnu nabavu na matičnom Fakultetu hrvatskih studija. Izvan tijela matične institucije tijekom 2018. je bio imenovan članom Povjerenstva za vrednovanje prijave pristiglih po javnom pozivu za sufinanciranje književnih ili publicističkih dijela o Domovinskog ratu, osnovanoga od strane Ministarstva hrvatskih branitelja (MINOB).
Tijekom 2018. bio je tajnik znanstvenog skupa 1918-2018. Povijesni prijepori i Hrvatska danas, održanoga 29. listopada 2018. na Fakultetu hrvatskih studiju u Zagrebu. Pored toga bio je i član organizacijskog odbora znanstvenog skupa Važnost europskog sjećanja za europsku budućnost: komunistički poratni zločini održanoga 19. lipnja 2020. na matičnoj instituciji. Ujedno, bio je i član Pripremnog odbora znanstveno – kulturne manifestacije Hrvatsko proljeće i hrvatska država održanoga 21. i 22. listopada 2020. godine. Jedan je od urednika dvaju zbornika radova od kojih je jedan nastao iz interdisciplinarnog projekta Povijesni razvoj primijenjene psihologije u Hrvatskoj tijekom prve polovice XX. stoljeća: Rad Stanice/ Zavoda za savjetovanje pri izboru zvanja od 1931.-1948.
Područje njegovoga znanstvenoga interesa je Domovinski rat, s posebnim naglaskom na političke i vojne događaje. Sukladno tome, njegov doktorski rad i većina objavljenih znanstvenih radova kao i onih u procesu objave bave se modernom i suvremenom povijesti hrvatskoga naroda u BiH i Republici Hrvatskoj.
Šestodnevni rat i prekid jugoslavensko-izraelskih diplomatskih odnosa
Informativno-propagandno djelovanje muslimansko- bošnjačke strane tijekom rata u BiH: primjer Oslobođenja (1992. i 1993. godine)
Mujahideen in Bosnia and Herzegovina from 1992 until 1995
Mujahideen in Bosnia and Herzegovina from 1992 until 1995
Background and chronology of the crimes committed by the Army of BiH in the village of Trusina on April 16, 1993
Politička važnost borbi Titovih i Mihailovićevih snaga u Istočnoj Bosni i Sandžaku ujesen 1943. godine
Contributions to Research of the Role of Foreign workers in the Homeland War; Example of Prozor-Rama Municipality
Stav Saveza komunista Jugoslavije i pisanje jugoslavenskog tiska o događajima Kubanske raketne krize
Rat Armije BiH i HVO-a u Gornjem Vakufu-Uskoplju tijekom 1993. godine
Uzroci, tijek i posljedice akcije „Trebević-2”
Work of Station/Institution for Vocational Counseling at the end of 1946.
Partizanski napad na Prozor i stradanje šćitskih franjevaca u srpnju 1942. godine
Political and military relations in the area of northern Herzegovina from 1992 to 1994.
Historical development of applied psychology in Croatia during the first half of the 20th century: Vocational counseling station in Zagreb (1931 - 1948)
Reconstruction of post-war events through testimonies from Draganović's archive
Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički poratni zločini
1918 - 2018. Historical Controversies and Croatia Today: Proceedings of a Scientific Conference
1918. - 2018. Povijesni prijepori i Hrvatska danas
Prostor Banovine prije provođenja vojnoredarstvene operacije "Vihor" u prosincu 1991. godine
Odnosi Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskoga vijeća obrane na području središnje Bosne tijekom 1992. godine
Zamisao i priprema operacije Armije BiH Neretva 93
Sukobi Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskoga vijeća obrane u Gornjem Vakufu tijekom 1992. godine
Tomislav Brković, Stjepan Lovrić, Miljenko Petričević, Jozo Šarčević, ur., Rama 1942. Zbornik radova (Rama-Šćit: Franjevački samostan, 2014), 349 str.
Rasim Muratović, Genocid u Ahmićima 1993. (Sarajevo ; Ahmići: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu ; Udruženje građana žrtava rata ‘92-’95. “16. april”, 2013), 382 str.