PristupačnostMarjan Ninčević
O djelatniku
izv. prof. dr. sc. Marjan Ninčević
Srijedom od 10 do 11 sati, soba br. 106
Nastava
diplomski
- Didaktika (96487) - Nositelj, Seminar
- Korelacijske vježbe i nastavna praksa (201262) - Nositelj, Metodičke vježbe
- Praktične vježbe predmetne metodike [Filozofija] (144734) - Nositelj, Metodičke vježbe
- Diplomski rad (64813) - Seminar
- Diplomski rad (POV-ns_smjer) (64812) - Seminar
Životopis
Dr. sc. Marjan Ninčević, izv. prof., rođen je 22. veljače 1974. u Zadru. Osnovnu školu završio je u Gorici pokraj Zadra, a Klasičnu gimnaziju pohađao je u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru, gdje je maturirao školske godine 1991./1992. Nakon završene gimnazije upisao je studij filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, koji je završio diplomiranjem 1994. godine. Iste godine upisao je Teološki fakultet Družbe Isusove, afiliran Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, te je studij završio i diplomirao 1998. godine. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao je magisterij znanosti iz područja teologije. Doktorirao je 2012. godine na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom Samoprocjena pedagoških kompetencija srednjoškolskih vjeroučitelja izradio je pod vodstvom mentorice prof. dr. sc. Dubravke Maleš, a disertaciju je obranio pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Ana Sekulić-Majurec, prof. dr. sc. Dubravka Maleš i prof. dr. sc. Ivica Pažin. Iste godine izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstvenom polju pedagogije.
Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Na istoj je sastavnici obnašao dužnost povjerenika za nastavu i studente (ekvivalent prodekanu) te predstojnika Odjela za edukacijske znanosti i naobrazbu nastavnika. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je 4. listopada 2017. godine. Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izabran je na radno mjesto izvanrednog profesora 23. veljače 2026. godine.
Znanstveno-istraživački interesi usmjereni su ponajprije na opću pedagogiju i školsku pedagogiju, s naglaskom na suvremene izazove odgojno-obrazovnog sustava, kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa te profesionalizaciju i razvoj nastavničke profesije. Središnje mjesto zauzima kompetencijski pristup: istraživanje i konceptualizacija kompetencijskog profila suvremenog nastavnika (socijalne i komunikacijske kompetencije, profesionalni identitet i motivacija, samoregulacija i samoučinkovitost, kompetencije za inkluzivnu i interkulturalnu praksu), kao i evaluacija ključnih sastavnica inicijalnog obrazovanja nastavnika, osobito nastavne prakse i njezina doprinosa profesionalnoj socijalizaciji i osiguravanju kvalitete studijskih programa. Sustavno se tematiziraju transformacije učenja i poučavanja u digitalno posredovanom okruženju (učenje generacije Z, digitalne navike i rizici, digitalna dobrobit), pedagoške i etičke dileme uvođenja tehnologija i umjetne inteligencije u obrazovanje te edukacija budućnosti u uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja. U tom okviru razvija se i promiče interdisciplinarni pristup kognitivne kibernetike kao teorijsko-metodološkog okvira za razumijevanje učenja, samoregulacije, motivacije i oblikovanja obrazovnih okruženja u uvjetima inteligentnih tehnologija. Posebna istraživačka linija odnosi se na interkulturalni odgoj i obrazovanje te obrazovanje djece migranata u Hrvatskoj, pri čemu se empirijski i teorijski povezuju vrijednosti interkulturalnosti s uvjetima provedbe u školama (institucionalna podrška, jezična integracija, kompetencije učitelja i stručnih suradnika, kurikularna prilagodba). Znanstveni rad obuhvaća i religijsku pedagogiju, koja se promatra kao interdisciplinarno područje na sjecištu teologije i pedagogije/obrazovnih znanosti, osobito u segmentima pedagogije vrijednosti, odgoja za odgovornost, odgoja za socijalnu pravednost i obrazovanja marginaliziranih skupina, uz dosljedno povezivanje s općepedagoškim konceptima (kompetencije, kurikulum, profesionalni razvoj nastavnika, inkluzivnost, dijalog i kritička pedagogija).